Poslovne vesti - Hrvatska

Građani oročili 10 milijardi kuna više nego lani

Prema agregiranom statističkom izvješću koje objavljuje Hrvatska narodna banka (HNB), potkraj rujna ukupni štedni depoziti građana dosegli su 158,8 milijardi kuna i bili su za oko 10 milijardi kuna viši nego lani u isto vrijeme.

Od ukupnih depozita na kraju rujna, 125,1 milijarda kuna odnosi se na oročenu štednju, 18,9 milijardi na štedne uloge, te 14,8 milijardi na depozite na žiro i tekućim računima. Sama oročena štednja krajem rujna ove godine bila je 9,5 milijardi kuna viša nego lani u istom mjesecu.

Posljednjih 18 godina štednja je u Hrvatskoj povećana čak 33 puta, pokazalo je nedavno provedeno istraživanje Zagrebačke banke. Građani su najviše skloni štednji u stranoj valuti, iako banke sve više potiču i kunsku štednju koju prate atraktivnije kamatne stope.

Prema istraživanju, više od 55 posto građana preferira štednju, a manji dio njih ulaže u investicijske i mirovinske fondove te osiguranja. Štednji u prilog ide i činjenica da država jamči do 400.000 kuna štednog iznosa, tako da je državnim jamstvom pokriveno 90 posto svih štednih uloga.

Zahvaljujući brzom rastu štednje, u Hrvatskoj je znatno viši iznos bankovnog depozita po stanovniku nego u ostalim tranzicijskim zemljama.

Više bankovne depozite per capita imaju samo Česi, istaknuto je u nedavnoj analizi. S druge strane, depoziti građana razvijenih zapadnoeuropskih država (Italije, Njemačke, Francuske i u nešto manjoj mjeri Španjolske) još uvijek višestruko nadmašuju razinu štednje po stanovniku u Hrvatskoj. No, razlike se ipak postupno smanjuju.

Prema podacima HNB-a, potkraj rujna krediti stanovništvu iznosili su 121,7 milijardi kuna i bili su za oko 800 milijuna manji nego krajem kolovoza, te za oko 2,1 milijardu kuna veći nego na kraju rujna 2010. Gledajući strukturu kreditnih plasmana stanovništvu u odnosu na kolovoz, manje je stambenih i hipotekarnih te kredita za kupnju vozila i po kreditnim karticama, dok su povećani tzv. ostali krediti pod kojima se podrazumijevaju oni nenamjenski, potrošački i okvirni. Među ukupnim kreditima stanovništvu, najveći dio otpada na stambene (58,4 milijarde kuna) i ostale kredite (51,4 milijarde kuna).

Ukupni krediti krajem rujna dosegnuli su 276,2 milijarde, dok su mjesec prije iznosili 275,8 milijardi kuna. Povećani su i krediti trgovačkim društvima, pa su se tako na mjesečnoj razini krajem rujna krediti državnim trgovačkim društvima povećali za oko 250 milijuna, a ostalim trgovačkim društvima za oko 300 milijuna kuna. Uspoređujući podatke na godišnjoj razini, krediti trgovačkim društvima krajem rujna ove godine u odnosu na lanjski rujan povećali su se za oko 6,9 milijardi kuna.

Analitičari su već više puta isticali da rast kredita poduzećima tijekom prošle i ove godine ostaje značajan. Očekuje se nastavak takvog trenda do kraja ove, ali i tijekom 2012. godine.